[IT_wg] evo imamo listu :)

[Marijana Glavica]

Dragi sugrupljani,
Otvorila sam nam listu, obavijesti s passwordima ste dobili.

Za one koji nisu bili, ali i za sve ostale, evo malo price o nasim temama.  Pocela sam s onim kako je bilo na sastanku, a onda sam se malo zanjela... :). Irenu zovem upomoc da napise one kratke notice sa sastanka. Sve vas molim da procitate (samo hrabro!) i dodate svoja vidjenja.  

Otvaram raspravu o temama zacetim na sastanku. 

I. dio: uvod i pokusaj definiranja osnovnih zadataka
----------------------------------------------------
Prvo sam pricala ja. Pokazala sam web stranice radne grupe, na kojima treba objavljivati sve sto smo napravili ili namjeravamo napraviti.
Smatram posao ove radne grupe sastoji od barem dva velika segmenta:
1. racunalna obrada tiskane građe
   glavna tema tu je ISIS i pronalazenje boljih rjesenja 
   za katalogizaciju tiskane građe, a onda i za podrsku 
   cijelom poslovanju
2. upravljanje e-izvorima
   glavna tema tu je WebPAC i pronalazenje rjesenja za 
   obradu i pretrazivanje elektronickih izvora (digitalne 
   zbirke, e-casopisi, e-knjige i dr. e-izvori informacija)

Onda nije bilo bas jasno zasto ovo drugo, pa sam pokusala objasniti, ali mislim da ce biti jasnije ako to ispisem:
Na http://knjiznice.ffzg.hr/it/usluge.html#eizvori pokusala sam nabacati sta to sve ukljucuje i sta bi trebalo ukljucivati.
Mislim da je najlogicnije da se to prikrpi IT grupi, iako ima veze sa razvojem zbirki (za sto postoji druga grupa) - cijeli dio oko nabave i selekcije zapravo nije informaticki (nacrtajmo shemu organizacije radnih grupa na kojoj bismo pokazali međusobne veze među njima). 
Mislim da je vazno da to bude uz IT grupu jer:
	- radi se o izvorima koji da bi se koristili nuzno trebaju IT
	  (za razliku od papirnatih izvora koji su se stoljecima vrlo
	  uspjesno koristili i bez IT-ja)
	- od dobavljaca se zajedno s bazom podataka kupuje i podrska za
	  pretrazivanje baze podataka, a cesto su tu ukljucena i
	  administracijska sucelja uz pomoc kojih je moguce napraviti
	  razne prlagodbe za lokalne potrebe
	- jedna od glavnih prepreka koristenju e-izvora je ta sto su
	  sucelja s kojih se pristupa tim izvorima jako neupotrebljiva
	  (poznat primjer: sto korisnicima znaci pojam "baze podataka"?
	  vecini vjerojatno nista - ali kad im pokazes sta zapravo mogu 
	  ima unutra naci, onda se oduseve), pa je zadaca knjiznicara da
	  osimisli sucelja (a to su nuzno IT sucelja) koja se
	  korisnicima biti jasna.
	- web stranice, kao jedan elemet iz segmenta upravljanje
	  e-izvorima, jesu IT medij, a one su u danasnje vrijeme
	  vrlo vazan alat za komunikaciju s korsincima i za 
	  predstavljanje SVIH usluga koje knjiznica pruza

Kljucna rijec je ovdje hibridna knjiznica, a to zelimo, zar ne?

Ono sto nisam bila stigla izgovriti na sastanku, izgubivsi se u vlastitoj bujici rijeci :) jest jedan primjer razvoja slicnih sluzbi o kojem smo nedavno culi na predavanju prof. Akeroyda. Oni su to prvo zvali "technical services". Sada se to zove "e-services". Njegov tim (od 5 ljudi koji rade samo to) djeluje doduse na razini sveucilista, ali mislim da smo mi dovoljno veliki, i da imamo dovoljno malo veze sa nasim Sveucilistem, da se na razini fakulteta mozemo ponasati kao na razini sveucilista (ova priča je malo materijala za planiranje za buducnost, jer sada se moramo baviti "temeljnijim" stvarima nego sto se oni zapravo bave).



II. dio: softver za knjiznicno poslovanje
-----------------------------------------
Gjuro je postavio mudro pitanje: u kojoj je fazi nabava softvera za knjiznice na razini Sveucilista ili Ministarstva?
O odgovoru na to pitanje, naime, ovisi kako se mi postavljamo prema vlasitom programu.
Ja sam iznjela ono sto znam, a to je da se ne desava nista. Takodjer, nemam povjerenja u ljude koji su se do sad oko toga petljali, pa ako se to zavrti opet s istom ekipom ljudi, ne znam kad ce se dovrsiti. Kako god, cak da ovi krenu i odmah s nabavom, mi smo i u toj situaciju u gabuli jos bar dvije godine dok se to sve ne provede i implementira. U dvije godine nastat ce gomila zapisa.

Postoji mogucnost da sami krenemo u nabavu. Najzalosnije u toj prici je to sto nas koce grube pretpostavke - novaca i znanja zapravo imamo. Sto ako mi krenemo, a sveuciliste krene par mjeseci iza nas? Nece li to biti bacanje novca? Hocemo li navuci zao glas pa cemo ostat prepusteni sami sebi zauvijek, uskraceni za neke novce? strasno 

U idealnoj situaciji, u kojoj oni na razini sveucilista svoj posao rade mudro, to nam ne bi smjela biti briga.  Naime, s dobro odabranim lokalnim sustavom koji postuje komunikacijske standarde (a kojih u bibliotekarstvu ne nedostaje - tu smo zapravo u velikoj prednosti u odnosu na druge struke), nas sustav, kojim god sofverom bio podrzan, mora moci komunicirati s bilo kojim drugim knjiznicnim sustavom.  Zanimljiv je recimo put kojim danas krecu vendori: raspacavanje integriranih rjesenja na samostojece komponente koje se zasebno prodaju.  Zanimljiva dva članka na tu temu, na koje sam nedavno nabasala mozete procitati na adresama:
http://webvoy.uwindsor.ca:8087/artblog/librarycog/1066337683
http://webvoy.uwindsor.ca:8087/artblog/librarycog/1070302730

Naglasiti treba, da kad i ako se softver na razini sveucilista kupi, da to nije gotova stvar i da nam to nece rijesiti ama bas niti jedan problem. Nakon kupovine dolazi implementacija, a to cemo morati odraditi sami. Sta to znaci? To znaci da moramo znati PRAVILA poslovanja. Svaki ce softver funkcionirati onoliko dobro koliko smo mi u stanju izraziti sta nam zapravo treba. Sretna je okolnost u nasim softverima sto cesto vendori znaju bolje nego knjiznicari sto knjiznicama treba.

U skladu s gore sponenutim trendovima, postoji i mogucnost da kupimo samo neke komponente, koje ce podrzati dio poslovanja, pod uvjetom da ih kupimo mudro - to je također mogućnost koju treba razmotriti.

Kako god, moramo se najprije upoznati s onim sto se na trzistu nudi. Ja cu srediti svoje bookmarke i skupiti sve sto imam na tu temu pa cu vam to poslati i okaciti na web. Evo vam za sad jedna stranica na kojoj se moze saznati dosta o vodecim vanjskim vendorima:
http://www.biblio-tech.com/
Na stranama vendora da se ponekad nauciti dosta o softveru.


III. dio: WebPAC
----------------
- pripada pod mrezne usluge, ali povezuje oba glavna segmenta: racunalnu 
  obrada tiskane građe i mrezne usluge
- usluge vezane uz implemntaciju WebPAC-a i prilagodbu za lokalne
  potrebe FF može ponuditi na tržištu. postoje ustanove koje su
  pokazale interes.


IV. dio: Edukacija
-------------------
Nismo se na sastanku dotakli edukacije, pa otvaram temu. Edukacija se treba provlaciti kroz sve segmente - edukacija za knjiznicare o koristenju aplikacije za katalogizaciju i office aplikacija, edukacija o koristenju mreznih izvora i za knjiznicare i za korisnike, ....


Dosta! svaceg se jos nismo dotakli...

Dogovrili smo se sljedeće (molim da me se nadopuni)

1. moramo se upoznati s trzistem softvera - ja za pocetak moram pribrati svoje bookmarke i poslati vam zanimljive arese za surfanje, al molim da i sami trazite. treba prikupiti i domace vendore.

2. traziti covjeka za posao
(u medjuvrenu ste nadam se pratili prijepisku s Marinom)
ima jos u medjuvremenu: 
moramo znati kakav covjek je potreban, a da bismo to znali, moramo znati koje poslove treba odraditi, a da bismo to znali trebamo znati idemo li s novim softverom ili ne. malo se vrtimo u krug.  No, ipak je izvjesno da se netko jos neko vrijeme MORA baviti ISIS-om. Treba izvidjeti Stefova djela. Upotrijebiti vec ulozeni trud, to je dobar princip.
na kraju se ispostavilo sljedeće: 
trazenje covjeka za posao znaci najprije ispitivanje onoga sto vec postoji (kako vendorskih pa tako i Stefovskih uradaka i svih ostalih uradaka) i paralelno planiranje sto mi zelimo, pa onda odabiranje jednog ili vise ljudi koji mogu napraviti zeljena rjesenja. ja bih ipak jednog za stalno koji ce biti i ISIS-ovac i produzena ruka info sluzbe (tako damu/joj mozemo povjeriti pokoje blago tetosenje windowsa), ali je imanje jos nekoliko pripomoci u obliku: odradi mi ovaj komad posla u tom vremenu, isto super ideja.

pomozite mi da se odpetljam, molim

i jos..
Sastancit cemo za pocetak barem jedanput tjedno. Cetvrtkom nam je slobodna A215, pa mozemo tamo, ali to cemo se dogovarati prema potrebi..

Sljedeći sastanak je u cetvrtak, 13.05.2004. opet u prostoriji A215.  
Podlogu ste upravo pročitali.

Lijep pozdrav,
Marijana G.