Podaci iz CDS/ISIS-a prije konverzije
Ovaj katalog ne obnavlja se od 2008. godine.

Nova verzija kataloga, s ažurnim podacima o dostupnosti primjeraka , nalazi se na adresi http://koha.ffzg.hr.

Rezultati pretraživanja

Broj rezultata: 154

151
Autor(i):Seneca, Lucius Annaeus
Naslov:Pretvorba božanskog Klaudija u tikvu / Lucije Anej Seneka ; priredio i preveo Darko Novaković
Impresum:Zagreb : VPA , 1986
Materijalni opis:70 str. ; 19 cm
Jezik:hrvatski, LAT
Nakladnička cjelina:Biblioteka Latina et Graeca ; knj. 5
Napomena:Na spor. nasl. str. Divi Claudii apokolokyntosis. - Usporedo lat. tekst. i hrv. prijevod. - Str. 5-28: "Pretvorba božanskog Klaudija u tikvu" - filozofska rugalica nad otvorenim carskim grobom. - Str. 55-56: Fontes lectionum. - Str. 57-67: Komentar. - Imensko kazalo
Ključne riječi:rimska književnost * antička književnost * Seneka
UDK:821.14-96=14=163.42+821.14.09-96
Inventarni broj:1065, 1066
Vrsta građe:knjiga
Knjižnica:Knjižnica Odsjeka za povijest, http://www.knjiznice.ffzg.hr/povijest
MFN:745

152
Autor(i):Seneca, Lucius Annaeus
Naslov:Pretvorba božanskog Klaudija u tikvu / Lucije Anej Seneka ; priredio i preveo Darko Novaković
Impresum:Zagreb : VPA : Latina et Graeca , 1986
Materijalni opis:70 str. ; 20 cm
Jezik:hrvatski, LAT
Nakladnička cjelina:Biblioteka Latina et Graeca ; knj. 5
Napomena:Na spor. nasl. str.: Divi Claudii apokolokyntosis. - Usporedni tekst latinskog izvornika i hrvatski prijevod. - Str. 5-28: "Pretvorba božanskog Kaudija u tikvu" - filozofska rugalica nad otvorenim carskim grobom. - Str. 55-56: Fontes lectionum. - Str. 57-67: Komentar. - Kazalo
Ključne riječi:Seneca, Lucius Annaeus - klasična latinska književnost
UDK:821.14-96=14=163.42+821.14.09-96
Signatura:SF 114118-5
Inventarni broj:58734
Vrsta građe:knjiga
Knjižnica:Knjižnica Zavoda za slavensku filologiju, http://www.knjiznice.ffzg.hr/slavfilologija
MFN:1253

153
ISBN:953-6160-73-0
Autor(i):Aristophanes
Naslov:Aharnjani / Aristofan ; grčki tekst uredio Dubravko Škiljan ; preveo, uvod napisao i komentar i dodatke sastavio Mladen Škiljan
Impresum:Zagreb : Izdanja Antibarbarus , 2004
Materijalni opis:320 str. ; 20 cm
Jezik:GRČ, hrvatski
Nakladnička cjelina:Biblioteka Latina et Graeca
Napomena:Na spor. nasl. str.: Acharnes Aristophanoys. - Izv. oblik autorovog imena: Aristophanes. - Usporedo grč. izvornik i hrvatski prijevod. - Str. 5-27: Uvod. - Str. 201-310: Referencije uz indeks imena. - Str. 231-294: Napomene. - Str. 305-310: Pregled metričkih shema. - Str. 315-320: Bibliografija. - bibliografske biješke uz Uvod. - Imenska kazala
Ključne riječi:Aristophanes --Život i djelo * Aristophanes "Akharnes"
UDK:821.14-2=14=163.42 * 821.14.09 Aristophanes-2
Ostali autori / urednici:Škiljan, Dubravko ; Škiljan, Mladen
Signatura:821.14 ARI A
Inventarni broj:08/34
Vrsta građe:knjiga
Knjižnica:Knjižnica Odsjeka za komparativnu književnost, http://www.knjiznice.ffzg.hr/komparativna
MFN:9118

154
ISBN:953-163-139-5
Autor:Bratulić, Josip
Naslov:Il poeta Marko Marulić e la tradizione glagolitica in Croazia
Matična publikacija:Colloquia Maruliana : 9 / [uredništvo Bratislav Lučin, Mirko Tomasović]; str. 227-239
Impresum:Split-Rim : Pontificatium consilium de cultura ; Književni krug, Marulianum, Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima, 2000
Sažetak:Pjesnik Marko Marulić i glagoljska tradicija u Hrvatskoj : Jedno od krucijalnih pitanja o Marku Maruliću, "ocu hrvatske književnosti", jest njegov odnos prema književnoj tradiciji, tj. prema pnoj književnosti koja je postojala prije onih njegovih tekstova po kojima se starije razdoblje bitno odvaja od njegova vremena, a to je pitanje autorstva. Koliko je cijenio autorstvo, i svoje i tuđe, pokazao je u predgovoru svoga znamenitog hrvatskog djela, spjeva o udovici Juditi. S pojmom autorstva, kao središnjim pojmom u njegovu stvaralaštvu, povezana su i druga pitanja, pa i pitanje koje je u Marulićevo vrijeme bilo veoma važno: je li sveti Jeronim autor glagoljice i hrvatskog prijevoda Svetog pisma, odnosno slavenskog bogoslužja. Marko Marulić u svojim sastavcima o svetom Jeronimu s ponosom tvrdi i ističe da je sveti Jeronim Dalmatinac i da je naš, ali za razliku od većine svojih suvremenika, on ne tvrdi da je tvorac glagoljice. Kad je Marulić prevodio na latinski jezik 'hrvatsku kroniku', a to je hrvatska redakcija latinski napisane 'Kronike popa Dukljanina', on pažljivo, logično i smisleno prevodi hrvatski tekst na latinski nastojeći odvojiti povijesnu istinu od prepisivačke slobodne interpretacije. Doduše, hrvatski tekst nejasno govori da je sveti Ćiril sastavio hrvatsko pismo i preveo svete knjige ("naredi popove i knjigu hrvacku", odnosno "učini knjige"). Marulić je iz teksta shvatio da je sveti Ćiril (Konstanc, Constantinus) samo posvetio svećenika i preveo na slavenski Sveto pismo. Latinski tekst, koji Marulić nije poznavao, izričito govori da je sveti Ćiril autor slavenskog pisma ("et letteram lingua slavonica componens"). Marulić je svoje znanje (ili sumnje) o tome da sveti Jeronim nije autor glagoljice nego da je to sveti Konstantin Ćiril mogao doznati iz drugih izvora, možda iz brevijarskih službi popova glagoljaša, odnosno staroslavenskih 'Žitja', odakle su te vijesti ušle u 'Kroniku popa Dukljanina'. Da je bio uvjeren da je sveti Jeronim autor glagoljice i slavenskog bogoslužja, to bi sigurno s ponosom isticao i zapisao. Marulić je sigurno poznavao stare glagoljaške tekstove, što se može vidjeti iz leksika koji upotrebljava u svojim najvažnijim hrvatskim djelima, 'Juditi' i nešto manje u 'Suzani'. Kritičkim čitanjem 'Hrvatske kronike' na latinski jezik on se iskazao kao prvi naš kritički tekstolog.
Ključne riječi:Marulić, Marko -- glagoljska tradicija -- Hrvatska
UDK:821.163.42-1.09 Marulić, M. : 821.163.42(091)"11/14"
Signatura821.163.42.09 COL 9
Vrsta građe:Članak
Knjižnica:Zbirka komparativne književnosti, http://www.knjiznice.ffzg.hr/komparativna
MFN:5492

Upit: UDC_swish=(821.163.42-14 )

login