|
|
| 1 |
|
| ISBN: | 978-953-0-61487-1 |
| Autor(i): | Bogišić, Rafo |
| Naslov: | Hrvatski petrarkizam : studije, rasprave, eseji / Rafo Bogišić |
| Impresum: | Zagreb : Školska knjiga , 2007 |
| Materijalni opis: | 353 str. : ilustr. ; 25 cm |
| Jezik: | hrvatski |
| Napomena: | Str. 349-353: Bibliografija |
| Ključne riječi: | hrvatska književnost - petrarkizam * hrvatska književnost - studije i eseji * petrarkizam - Hrvatska * hrvatsko pjesništvo -15.-16. st. * Zbornik Nikše Ranjine * Gučetić, Ivan * Držić, Džore * Hektorović, Petar * Vanetti, Vincenzo * Lucić, Hanibal * Držić, Marin * pastorala |
| Sažetak: | Uvod u pojavu hrvatskog petrarkizma (vrijeme - mediji) ; Petrarkizam - prva hrvatska pjesnička škola ; Čitajući zbornik Nikše Ranjine iz 1507. ; Ivan Gučetić - pionir i prvak ; Džore Držić - venerabilis inceptor ; Jedan renesansni razgovor na Hvaru (Veljača je 1561.) ; Jutarnji snovi Hanibala Lucića ; Marin Držić - petrarkist ; Nemir (nepokoj) i tjeskoba u hrvatskih petrarkista ; Petrarkisti i pastorala ; Raznolikost tematike u kanconijerima-zbornicima hrvatskih petrarkista ; Služenje gospođi i skladanje pjesni u hrvatskih petrarkista ; Izgubljena skladanja hrvatskog petrarkizma ; Hrvatski petrarkizam - opći pogled |
| UDK: | 821.163.42-1.09"14/15" |
| Signatura: | SF 25469 |
| Inventarni broj: | 74800, 74801 |
| Vrsta građe: | knjiga |
| Knjižnica: | Knjižnica Zavoda za slavensku filologiju, http://www.knjiznice.ffzg.hr/slavfilologija |
| MFN: | 22800 |
|
| 2 |
|
|
| 3 |
|
|
| 4 |
|
| ISBN: | 953-163-165-4 |
| Autor(i): | Mrdeža-Antonina, Divna |
| Naslov: | Davidova lira u versih harvackih : stih u psalmima hrvatskoga ranonovovjekovlja / Divna Mrdeža Antonina |
| Impresum: | Split : Književni krug , 2004 |
| Materijalni opis: | 203 str. : faks. ; 24 cm |
| Jezik: | hrvatski |
| Nakladnička cjelina: | Biblioteka znanstvenih djela ; 136 |
| Napomena: | Str. 145-254: Bibliografija. - Summary. - Kazalo |
| Ključne riječi: | stih - Hrvatska - rano novovjekovlje - psalmi * Marulić, Marko - psalmi - stih - dvanaesterac * Budinić, Šime - psalmi - stih - dvanaesterac * Kašić, Bartol - psalmi - stih - dvanaesterac * Primović, Paskoj - stih * Đurđević, Ignjat - stih * Mekinić, Grgur - psalmi - prepjevi * stih - osmerac |
| UDK: | 821.163.42.09-1"14/17" * 811.163.42:801.6 |
| Signatura: | 821.163.42.09 MRDE D |
| Inventarni broj: | 04/273, 04/274 |
| Vrsta građe: | knjiga |
| Knjižnica: | Knjižnica Odsjeka za komparativnu književnost, http://www.knjiznice.ffzg.hr/komparativna |
| MFN: | 7690 |
|
| 5 |
|
| ISBN: | 953-163-139-5 |
| Autor: | Bratulić, Josip |
| Naslov: | Il poeta Marko Marulić e la tradizione glagolitica in Croazia |
| Matična publikacija: | Colloquia Maruliana : 9 / [uredništvo Bratislav Lučin, Mirko Tomasović]; str. 227-239 |
| Impresum: | Split-Rim : Pontificatium consilium de cultura ; Književni krug, Marulianum, Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima, 2000 |
| Sažetak: | Pjesnik Marko Marulić i glagoljska tradicija u Hrvatskoj : Jedno od krucijalnih pitanja o Marku Maruliću, "ocu hrvatske književnosti", jest njegov odnos prema književnoj tradiciji, tj. prema pnoj književnosti koja je postojala prije onih njegovih tekstova po kojima se starije razdoblje bitno odvaja od njegova vremena, a to je pitanje autorstva. Koliko je cijenio autorstvo, i svoje i tuđe, pokazao je u predgovoru svoga znamenitog hrvatskog djela, spjeva o udovici Juditi. S pojmom autorstva, kao središnjim pojmom u njegovu stvaralaštvu, povezana su i druga pitanja, pa i pitanje koje je u Marulićevo vrijeme bilo veoma važno: je li sveti Jeronim autor glagoljice i hrvatskog prijevoda Svetog pisma, odnosno slavenskog bogoslužja. Marko Marulić u svojim sastavcima o svetom Jeronimu s ponosom tvrdi i ističe da je sveti Jeronim Dalmatinac i da je naš, ali za razliku od većine svojih suvremenika, on ne tvrdi da je tvorac glagoljice. Kad je Marulić prevodio na latinski jezik 'hrvatsku kroniku', a to je hrvatska redakcija latinski napisane 'Kronike popa Dukljanina', on pažljivo, logično i smisleno prevodi hrvatski tekst na latinski nastojeći odvojiti povijesnu istinu od prepisivačke slobodne interpretacije. Doduše, hrvatski tekst nejasno govori da je sveti Ćiril sastavio hrvatsko pismo i preveo svete knjige ("naredi popove i knjigu hrvacku", odnosno "učini knjige"). Marulić je iz teksta shvatio da je sveti Ćiril (Konstanc, Constantinus) samo posvetio svećenika i preveo na slavenski Sveto pismo. Latinski tekst, koji Marulić nije poznavao, izričito govori da je sveti Ćiril autor slavenskog pisma ("et letteram lingua slavonica componens"). Marulić je svoje znanje (ili sumnje) o tome da sveti Jeronim nije autor glagoljice nego da je to sveti Konstantin Ćiril mogao doznati iz drugih izvora, možda iz brevijarskih službi popova glagoljaša, odnosno staroslavenskih 'Žitja', odakle su te vijesti ušle u 'Kroniku popa Dukljanina'. Da je bio uvjeren da je sveti Jeronim autor glagoljice i slavenskog bogoslužja, to bi sigurno s ponosom isticao i zapisao. Marulić je sigurno poznavao stare glagoljaške tekstove, što se može vidjeti iz leksika koji upotrebljava u svojim najvažnijim hrvatskim djelima, 'Juditi' i nešto manje u 'Suzani'. Kritičkim čitanjem 'Hrvatske kronike' na latinski jezik on se iskazao kao prvi naš kritički tekstolog. |
| Ključne riječi: | Marulić, Marko -- glagoljska tradicija -- Hrvatska |
| UDK: | 821.163.42-1.09 Marulić, M. : 821.163.42(091)"11/14" |
| Signatura | 821.163.42.09 COL 9 |
| Vrsta građe: | Članak |
| Knjižnica: | Zbirka komparativne književnosti, http://www.knjiznice.ffzg.hr/komparativna |
| MFN: | 5492 |
|
| 6 |
|
|
| 7 |
|
|
|
|
|
1
|
Upit: UDC_swish=(821.163.1.09:821.14.09 ) |