Podaci iz CDS/ISIS-a prije konverzije
Ovaj katalog ne obnavlja se od 2008. godine.

Nova verzija kataloga, s ažurnim podacima o dostupnosti primjeraka , nalazi se na adresi http://koha.ffzg.hr.

Rezultati pretraživanja

Broj rezultata: 2

1
Autor:Škegro, Ante
Naslov:Dalmion/Delmion i Delminium
Matična publikacija:Opuscula archaeologica 23-24,str.395-403,1999-2000
Impresum:Zagreb : Arheološki zavod Filozofskog fakulteta, 1999-2000.
Sažetak:engl.str.403
Ključne riječi:Delmati * Duvno * antika * Tomislavgrad
UDK:904 ( 497.5) "652"
Vrsta građe:Članak
Knjižnica:Zbirka germanistike
MFN:161

2
Autor:Škegro, Ante
Naslov:Dalmion/Delmion i Delminium
Matična publikacija:Opuscula archaeologica / Vol. 23-24, str. 395-403
Impresum:Zagreb : Arheološki zavod Filozofskog fakulteta, 1999-2000.
Napomena:Summary: Dalmion/Delmion and Delminium: contoversy and facts
Sažetak:Rijetko je koje pitanje iz povijesti rimske Dalmacije izazvalo toliko nesuglasica kao delmatsko uporište koje se žestoko suprotstavilo rimskoj vojsci 156./155. g. pr. Kr. i njegov odnos spram rimskog Delminija. Diskusije o ovom pitanju otpočele su 1769. g. kad je Daniel Farlati na osnovi bilješke splitskog kroničara Tome Arhiđakona, civitas Delmis locirao na duvanjske prostore. Rasprave o Delminiju inicira Th. Mommsen koji ga identificira s logorom rimske VII. legije na Gardunu kod Trilja. Otada se u izravnu ili neizravnu diskusiju uključuju brojni znanstvenici uključujući J. Alačevića, O. Hirschfelda, A. J. Evansa, F. Bulića, C. Patscha, N. Vulića, H. Dessaua, D. Sergejevskog, A. Stipčevića, E. Pašalića, M. Zaninovića, G. Alföldyja, M. Pavana, B. Čovića, A. Budrovicha, I. Bojanovskog, A. Benca, V. Paškvalina, S. Čačea, M. Šašel-Kos i dr. Rasvjetljavanju pitanja lokacije delmatskog uporišta i rimskog Delminija znatno je pridonio M. Zaninović, čije prosudbe, iako ponuđene gotovo pred tri desetljeća, ni danas nisu izgubile na značenju (Zaninović 1966: 49-56; 1985: 28-29; 1994: 46; 1996: 200-208; 1998: 11-16) s obzirom da su temeljene ne samo na osnovi vlastitih istraživanja duvanjskih prostora, nego i svestranog poznavanja delmatskog plemenskog saveza (Zaninović 1966: 27-92; 1967: 5-101). Nasuprot tomu rješenja koja su nudili neki drugi znanstvenici, iako dokazana neispravnim, dugo su ostajala u znanstvenoj literaturi. Najočitiji primjer tomu je prihvaćanje Mommsenovog lociranja Delminija u Gardun kod Trilja od strane H. Dessaua, H. M. D. Parkera, M. Rostovtzeffa (Dessau 1924: 398, N. 2; Parker 1928: 177, 275; Rostovtzeff 1930: 193 i d.). M. Zaninović je glede lociranja predrimskog utvrđenja na Lib na jugoistoku Duvanjskog polja, odnosno rimskog Delminija u Tomislavgrad (Županjac = Duvno) (Patsch 1895: 285; 1897: 227; 1901: 2457-2459; 1904: 172-174; 1904a: 308-309; 1914: 185, 189; 1922: 52, 110) nudio alternativu: ukoliko se delmatsko uporište locira na Lib, onda Delminij treba tražiti u Borčanima (lok. Kamenice i Seline) u njegovu podnožju, odnosno ako je rimski Delminij identičan antičkom naselju Crkvine i Karaule u Tomislavgradu onda se delmatsko uporište treba tražiti na Gradini kod Gaja (Podgaja) u Tomislavgradu (Zaninović 1967: 11-12; 1969: 53-55; 1985: 29; 1996: 206-208; 1998: 16). Bilo je to rješenje do kakvog je nekako u isto vrijeme, neovisno od M. Zaninovića, došao i talijanski znanstvenik A. Budrovich (Budrovich 1969: 119-125; 1970: 483-488).
Ključne riječi:Delmati * Duvno * antika * Tomislavgrad
UDK:904(497.5)"652"
Vrsta građe:Članak
Knjižnica:Zbirka arheologije
MFN:161

Upit: UncontrolledTerms_swish=(Tomislavgrad )

login