1.3. Razmjeri nezaposlenosti u svijetu

Aco Momčilović

Procjenjuje se da stopa nezaposlenosti u svijetu iznosi 30 posto (CIA, 2001), ali postoje naznake da bi stvarna nezaposlenost mogla biti i znatno veća. Zbog različite metodologije prikupljanja, podatke iz različitih zemalja nije uvijek moguće uspoređivati. Ovdje su prikazani podaci iz tri izvora - CIA World Factbook, statističkog odjela Ujedinjenih naroda, te iz Eurostata - statističkog ureda Europske komisije. Ovisno o izvoru, podaci se više ili manje razlikuju s obzirom na metodologiju ili godinu prikupljanja, a temelje se i na ponešto različitim definicijama nezaposlenosti. CIA World Factbook nezaposlenost šturo definira kao postotak radne snage bez posla (CIA, 2001). UN i Eurostat koriste (koliko je moguće) definiciju International Labor Organisation (ILO) prema kojoj su nezaposlene sve osobe starije od 15 godina koje su: (1) bez posla; (2) u mogućnosti početi raditi u sljedeća dva tjedna; (3) aktivno tražile zaposlenje u posljednja četiri tjedna.

Nezaposlenost u tranzicijskim zemljama

Tablica 3.1. Nezaposlenost u zemljama u tranziciji prema izvorima CIA

Zemlja	Stopa nezaposlenosti (Unemployment rate)	Godina iz koje su podaci i primjedbe
Albania Bosna Hrvatska Makedonija Poljska Rusija Rumunjska Slovenija Jugoslavija	35-40 % 16 % 22 % 32 % 12 % 10,5 % 11,5 % 7,1 % 30 %	2000 1999 2000 2000 1999 2000, značajna podzaposlenost 1999 1997 2000

Izvor: CIA, 2001.

Među tranzicijskim zemljama prikazanim u tablici 3.1. nezaposlenost je najveća u Albaniji i Makedoniji, a najmanja u Sloveniji. Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s višom stopom nezaposlenosti. Broj nezaposlenih u Rusiji je vrlo vjerojatno i veći od prikazanog zbog velikog broja ljudi koji se vode kao zaposleni, ali to nisu prema svim kriterijima (naime mnogi su u takozvanoj "underemploynment" zoni).

Tablica 3.2. Nezaposlenost u zemljama u tranziciji prema izvorima UN

Zemlja	Stopa nezaposlenosti (Unemployment rate)	Godina iz koje su podaci i primjedbe
Albania Bosna Hrvatska Makedonija Poljska Rusija Rumunjska Slovenija Jugoslavija	9,1 % - 16,1 % 38,8 % 16,1 % 13,4 % 7,1 % 7,4 % -	1991 (službena procjena) - 2000 1996 (prema broju aplikacija na zavodu za zapošljavanje) 2000 1999 (za osobe od 15-72 god) 2000 1999 (svibanj) -

Izvor: UN, 2002.

UN-ovi izvori (tablica 3.2.) ne navode podatke za Jugoslaviju i Bosnu. Od prikazanih zemalja, najviša je nezaposlenost u Makedoniji, a najniža u Rumunjskoj i Sloveniji.

Razlike u podacima prikazanim u tablicama 3.1. i 3.2. najvjerojatnije proizlaze iz različitih godina prikupljanja podataka. Razlika je najizraženija u Albaniji gdje je postotak u jednoj tablici 9 posto, dok je u drugoj 40 posto , no ti su podaci prikupljeni u udaljenim vremenskim točkama.

Nezaposlenost u razvijenim europskim zemljama

Tablica 3.3. Nezaposlenost razvijenih europskih zemalja prema CIA

Zemlja	Stopa nezaposlenosti (Unemployment rate)	Godina iz koje su podaci i primjedbe
Grčka Irska Nizozemska Portugal Spanjolska Njemačka Italija UK	11,3 % 4,1 % 2,6 % 4,3 % 14 % 9,4 % 10 % 5,5 %	2000 2000 2000 2000 2000 2001 2001 2000

Izvor: CIA, 2001.

U odnosu na tranzicijske zemlje, stopa nezaposlenosti u razvijenim europskim zemljama znatno je niža. Prema podacima CIA-e (tablica 3.3.), stopa nezaposlenosti je najviša u Španjolskoj (14 %) a najniža u Nizozemskoj (3 %).

Tablica 3.4. Nezaposlenost razvijenih europskih zemalja prema UN

Zemlja	Stopa nezaposlenosti (Unemployment rate)	Godina iz koje su podaci i primjedbe
Grčka Irska Nizozemska Portugal Spanjolska Njemačka Italija UK	11,1 % 5,7 % 3,3 % 4,0 % 14,1 % 7,9 % 10,5 % 5,5 %	2000 (druga polovica godine) 1999 (mjeseci travanj-svibanj) 2000 2000 2000 (osobe iznad 16 godina) 2000 2000 2000 (osobe iznad 16 godina)

Izvor: UN, 2002.

Prema izvorima UN-a (tablica 3.4.) najviša je nezaposlenost u Španjolskoj a najniža u Nizozemskoj. Ti se podaci podudaraju s onima iz CIA-e. I ostali podaci su veoma slični, to jest ne postoje velika odstupanja po pojedinim zemljama. Prema podacima Eurostata za 2002. godinu, stopa nezaposlenosti u Europskoj zajednici iznosi oko 8 % i vrlo se blago ali konstantno povećava iz mjeseca u mjesec. U takozvanoj Euro-zoni stopa nezaposlenosti je nešto viša (za otprilike 0,5 %) nego u svih 15 zemalja Europske zajednice.

Nezaposlenost na drugim kontinentima

Tablica 3.5. Nezaposlenost u nekim drugim zemljama prema CIA

Zemlja	Stopa nezaposlenosti (Unemployment rate)	Godina iz koje su podaci i primjedbe
Japan Meksiko Novi Zeland Nigeria S.A.D. Australija	4,7 % 2,2 % 6,3 % 28 % 4 % 6,4 %	2000 2000; urbana nezaposlenost; značajna podzaposlenost (2000) (1992) (2000) (2000)

Izvor: CIA, 2001.

Iz prikaza nezaposlenosti u nekim drugim zemljama svijeta (tablica 3.5.) vidimo da je nezaposlenost najviša u Nigeriji (28 %) a u ostalim razvijenim zemljama podjednako niska - oko pet posto. Najniža stopa nezaposlenosti je u SAD-u gdje iznosi četiri posto. Podatak o nezaposlemosti u Meksiku je svojevrsni artefakt budući da je izražena nezaposlenost samo u urbanim dijelovima dok podaci iz ostalog dijela zemlje nisu uzeti u obzir. Opravdano se može pretpostaviti da je nezaposlenost mnogo viša.

Tablica 3.6. Nezaposlenost u nekim drugim zemljama prema UN-u

Zemlja	Stopa nezaposlenosti (Unemployment rate)	Godina iz koje su podaci i primjedbe
Japan Meksiko Novi Zeland Nigeria S.A.D. Australija	4,7 % 1,6 % 6,0 % - 4 % 6,6 %	2000 2000; urbana nezaposlenost; značajna podzaposlenost 1999 - (2000) (2000)

Izvor: UN, 2002.

U izvorima UN-a (tablica 3.6.) ne postoji podatak o nezaposlenosti u Nigeriji, a podaci o ostalim zemljama su sukladni onima iz CIA-e i pokazuju nizak stupanj nezaposlenosti u prikazanim zemljama. Općenito, nezaposlenost u razvijenim zemljama je slična bez obzira na to nalazi li se zemlja u Europi, Americi ili na nekom drugome kontinentu i može se reći da je relativno niska, posebno u usporedbi sa zemljama u tranziciji.

Razlike u stopi nezaposlenosti muškaraca i žena

Tablica 3.7. Zemlje u kojima je posebno velika razlika u zaposlenosti žena i muškaraca

Zemlja	Muškarci	Žene
Grčka Makedonija Poljska Španjolska	7,3 % 35,0 % 14,4 % 9,7 %	16,7 % 44,5 % 18,1 % 20,5 %

Izvor: UN, 2002.

U tablici 3.7. prikazane su zemlje u kojima postoji značajnija razlika u stopi nezaposlenosti između žena i muškaraca. Iako u gotovo svim zemljama udio žena među nezaposlenima nadmašuje udio muškaraca, u ovim zemljama je ta razlika bila najizrazitija. Razlika je posebno vidljiva u Španjolskoj i Grčkoj gdje je nezaposleno gotovo dvostruko više žena nego muškaraca, iako se obje zemlje ubrajaju u ekonomski razvijene europske zemlje. Uzroke tim razlikama trebalo bi posebno istražiti, a jedna od pretpostavki mogla bi biti veća izraženost patrijarhalne tradicije u tim zemljama.

Umjesto zaključka

Očigledno je da postoje razlike u procjenama nezaposlenosti (službenim i neslužbenim) po pojedinim zemljama, pa je mogućnost finije usporedbe i donošenja preciznijih zaključaka upitna. Neka istraživanja iz SAD-a i Velike Britanije navode da je njihova pogreška najviše 1,1 posto (uz 95 % sigurnosti), ali za većinu zemalja takvi podaci ne postoje. Raspoložive informacije ipak mogu uspješno poslužiti kao procjena nezaposlenosti u pojedinim skupinama zemalja.

Dodatne probleme stvara to što mnoge osobe (više žene nego muškarci) ne traže aktivno posao ukoliko vjeruju da ga nema. U ruralnim krajevima prilike za zapošljavanje su dodatno ograničene izvan 'sezone', te u mnogim zemalja osobe bez posla nemaju niti lako dostupne puteve do formalnih kanala traženja posla. Žene nailaze i na i sociološko-kulturološke prepreke u traženju posla. U takvim okolnostima kriterij traženja posla trebao bi biti malo blaži nego što je to često slučaj u nacionalnim istraživanjima.

U zemljama u razvoju ograničen broj ljudi može primati neki oblik naknade za nezaposlenost. U tim uvjetima samo mali broj ljudi može si dopustiti da budu nezaposleni na duže vrijeme. Velik dio populacije mora biti uključen u neku ekonomsku aktivnost ma koliko ona bila neadekvatna. Prema tome, ti ljudi, iako traže drugo zaposlenje, nisu ubrojani među nezaposlene. Žene koje su češće od muškaraca uključene u poslove oko kuće, uzgoj hrane u vrtu ili kao sezonske radnice su ekonomski aktivne i trebale bi biti brojane kao zaposlene prema standardnoj definiciji ekonomske aktivnosti. Međutim njihova situacija u terminima prihoda, korištenih sposobnosti i produktivnosti može biti bliža nezaposlenosti nego zaposlenosti.