1.4. Nezaposlenost u Hrvatskoj: stanje i trendovi

Barbara Babić i Mirta Galešić

Kretanje broja nezaposlenih

Prosječan broj nezaposlenih u Hrvatskoj raste umjereno ali kontinuirano od 1952. godine, kada je bilo 13 576 nezaposlenih, do otprilike 1989. godine u kojoj je zabilježeno prosječno 139 878 nezaposlenih. Tada dolazi do naglog povećanja broja nezaposlenih koje traje do 1991. godine kada ima prosječno 253 670 nezaposlenih. Između 1991. i 1995. godine nastupa razdoblje u kojemu dolazi do pada nezaposlenosti (prosječno 240 601 nezaposlenih u 1995. godini). Međutim, nakon toga ponovno dolazi do naglog rasta. Tako je krajem 2001. godine broj nezaposlenih prema administrativnim izvorima dosegao 395 141 osoba (slika 4.1.; HZZ, 2002b).

Slika 4.1: Kretanje broja nezaposlenih osoba od 1952. do 2001. prema prosječnom broju nezaposlenosti i prema stanju 31.12. (Izvor: HZZ, 2002b)

Kao što smo vidjeli na slici 2.2., postoje razlike između podataka o nezaposlenosti dobivenih iz administrativnih izvora i iz Ankete o radnoj snazi. Prema administrativnim izvorima (tablica 4.1), 2001. godine u Republici Hrvatskoj bilo je prosječno 1 728 503 radno aktivnih stanovnika, što je 1,7 posto više nego u 2000. godini. Od toga je 1 348 308 osoba bilo zaposleno, a 380 195 nezaposleno. Stopa nezaposlenosti u 2001. godini iznosila je prosječno 22,0 posto, odnosno bila je za 0,9 posto veća nego u 2000. godini. (HZZ, 2002j).

Tablica 4.1. Struktura aktivnog stanovništva prema administrativnim izvorima, godišnji prosjek 2000. i 2001.

	2000	2001	Index
Aktivno stanovništvo Zaposleni Nezaposleni Stopa registrirane nezaposlenosti	1.698.829 1.340.958 357.872 21,1	1.728.503 1.348.308 385.195 22,0	101,7 100,5 106,2 -

Izvor: HZZ, 2002j.

Prema Anketi o radnoj snazi broj i struktura aktivnog stanovništva je drugačija zbog različitog definiranja zaposlenog i nezaposlenog stanovništva (tablica 4.2; DZS, 2002a). U drugom polugodištu 2001. godine prema Anketi je bilo 1.767 tisuća aktivnih stanovnika, što predstavlja smanjenje od 6,7 posto u odnosu na 2000. godinu. Od toga je bilo 1 478 zaposlenih i 289 tisuća nezaposlenih osoba. Stopa nezaposlenosti krajem 2001. godine prema anketi iznosila je 16,3 posto, što je za 0,7 posto manje nego u istom razdoblju 2000. godine.

Tablica 4.2. Struktura aktivnog stanovništva prema anketi o radnoj snazi

	2000./I.	2000./II.	2001./I.	2001./II.	2002./I.
Aktivno stanovništvo (tis.) Zaposleni (tis.) Nezaposleni (tis.) Stopa aktivnosti * (%) Stopa zaposlenosti ** (%) Stopa nezaposlenosti *** (%)	1806 1534 273 50,3 42,8 15,1	1894 1572 322 51,1 42,4 17	1724 1460 264 49 41,5 15,3	1767 1478 289 50,3 42,1 16,3	1794 1521 273 50,9 43,1 15,2

Izvor: DZS, 2002a.

* Stopa aktivnosti je postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu (sve osobe starije od 15 godina).
** Stopa zaposlenosti je postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu.
*** Stopa nezaposlenosti je postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (radnoj snazi).

Sezonske promjene nezaposlenosti i zaposlenosti

Nezaposlenost i zaposlenost se mijenjaju iz mjeseca u mjesec (slika 4.2). Glavni razlog tomu je povećanje broja zaposlenih u proljetnim i ljetnim mjesecima zbog povećanog zapošljavanja u turizmu i pratećim uslužnim djelatnostima. Stopa rasta nezaposlenosti je u zimskim mjesecima pozitivna, odnosno dolazi do povećanja nezaposlenosti. Nasuprot tomu, u ljetnim mjesecima stopa rasta je negativna, to jest nezaposlenost se smanjuje (HZZ, 2002j). Izuzetak je srpanj kada se na Zavod prijavljuje znatan broj učenika i studenata koji su netom završili školovanje.

Slika 4.2: Stope rasta/pada nezaposlenosti po mjesecima u 2001. godini (Izvor: HZZ, 2002j)

Struktura nezaposlenih osoba

Struktura nezaposlenih prema spolu
Od svih nezaposlenih u Hrvatskoj oko 55 posto su žene (tablica 4.3; HZZ, 2002a), dok ih je u ukupnom aktivnom stanovništvu samo 44,4 posto (DZS, 2002a). U odnosu na 2000. godinu, udio žena u prosječnoj godišnjoj nezaposlenosti se povećao sa 52,7 na 53,5 posto, odnosno, prosječna nezaposlenost žena u 2001. godini povećala se za 7,9 posto (HZZ, 2002a). Taj je trend nastavljen i u 2002. godini (slika 4.3; HZZ, 2002g).

Tablica 4.3. Broj evidentiranih nezaposlenih žena u 2000. i 2001. godini

	2000	2001	Indeks (2000.=100)
Prosječni broj Dana 31.12. Udio žena u nezaposlenosti	188.502 200.652 52,7 %	203.405 214.716 53,5 %	107,9 107,0 -

Izvor: HZZ, 2002a.

Slika 4.3: Struktura nezaposlenih i aktivnog stanovništva po spolu (Izvor: HZZ, 2002a, HZZ, 2002e DZS, 2002a)

Struktura nezaposlenih prema dobi
Mladi od 20 do 29 godina čine najveći dio nezaposlenih osoba - 33,4 posto (HZZ, 2002a), dok ih je u ukupnom aktivnom stanovništvu samo 23,1 posto (slika 4.4.; DZS, 2002c). Većinu nezaposlenih u 2001. godini čine osobe od 20 do 24 godine (72 155), slijede ih osobe od 25 do 29 godina (54 833; tablica 4.4). Međutim, u odnosu na 2000. godinu, u 2001. je broj nezaposlenih u starijoj skupini (50 i više godina) porastao za čak 22,5 posto - od 10,8 na 12,5 posto. Istovremeno je za najmlađu skupinu (od 15 do 19 godina) zabilježen pad nezaposlenosti od 4,6 posto (HZZ, 2002a).

Slika 4.4: Struktura nezaposlenih i aktivnog stanovništva po dobi (Izvor: HZZ, 2002a, DZS, 2002c

Tablica 4.4. Struktura nezaposlenih prema dobi u 2000. i 2001. godini

Dob	Aktivno stanovništvo (%)	Nezaposleni
		2000		2001.		Indeks 2001/2000
		broj	%	broj	%
Od 15 do 19 Od 20 do 24 Od 25 do 29 Od 30 do 34 Od 35 do 39 Od 40 do 44 Od 45 do 49 50 i više UKUPNO	2,8 10,3 12,8 13,3 14,2 14,6 13,6 18,4 100,0	33.288 69.669 53.372 45.365 42.419 39.462 35.570 38.728 357.871	9,3 19,5 14,9 12,7 11,9 11,0 9,9 10,8 100,0	31.754 72.155 54.833 45.895 44.778 42.131 41.215 47.435 380.195	8,4 19,0 14,4 12,1 11,8 11,1 10,8 12,5 100,0	95,4 103,6 102,7 101,2 105,6 106,8 115,9 122,5 106,2

Izvori: DZS, 2002c; HZZ, 2002a.

Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi
Najveći dio nezaposlenih u 2001. godini činili su kvalificirani i visokokvalificirani radnici (34,3 %; tablica 4.5). Slijede osobe sa srednjom stručnom spremom (24,3 %) te nekvalificirani radnici (18,7 %). Najmanji je udio nezaposlenosti među visokom stručnom spremom (3,9 %) i višom stručnom spremom (3,2 %). U usporedbi s prošlom godinom, najviše je povećan broj nezaposlenih polukvalificiranih radnika (za 13,1 %) i osoba sa srednjom stručnom spremom (za 7,8 %), a najmanje se povećao broj nekvalificiranih radnika (za 1,5 %; HZZ, 2002a).

Tablica 4.5. Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi u 2000. i 2001. godini

Stručna sprema	Aktivno stanovništvo (%)*	Nezaposleni
		2000		2001.		Indeks 2001/2000
		broj	%	broj	%
VSS VŠS SSS KV; VKV PKV; NSS NKV UKUPNO	12,1 5,2 23,7 37,0 22,0 100,0	14.221 11.238 85.517 124.385 52.436 70.074 357.871	4,0 3,1 23,9 34,8 14,7 19,6 100,0	15.007 12.063 92.211 130.484 59.310 71.120 380.195	3,9 3,2 24,3 34,3 15,6 18,7 100,0	105,5 107,3 107,8 104,9 113,1 101,5 106,2

Izvori: DZS, 2002c; HZZ, 2002a.

* Zbog donekle različite klasifikacije nije moguća direktna usporedba aktivnog stanovništva i nezaposlenih po svim kategorijama stručne spreme.

Udio nezaposlenih KV, VKV, PKV i NSS značajno je veći od udjela tih radnika u aktivnom stanovništvu (slika 4.5; DZS, 2002c). Udio visokoobrazovanih osoba među nezaposlenima značajno je manji od njihovog udjela u aktivnom stanovntištvu. Visoko obrazovanje, dakle, još uvijek relativno dobro "štiti" od nezaposlenosti.

Slika 4.5: Struktura nezaposlenih i aktivnog stanovništva po stručnoj spremi (Izvor: HZZ, 2002a, DZS, 2002c)

Struktura nezaposlenih prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD)
Najviše nezaposlenih u 2001. godini bilo je u prerađivačkoj industriji (26,3 %) (HZZ, 2002a; tablica 4.6). Slijedi djelatnost trgovine na malo i veliko (19,1 %), hoteli i restorani (14,5 %) i građevinarstvo (9,9 %). U tim je djelatnostima broj nezaposlenih ujedno znatno veći nego što bi se to očekivalo prema broju zaposlenih u tim djelatnostima (DZS, 2002d; slika 4.6). Najmanje je nezaposlenih bilo u djelatnostima ribarstva (0,2 %) te izvanteritorijalnim organizacijama i tijelima (0,2 %), ali te djelatnosti i zapošljavaju najmanji broj radnika. U odnosu na prethodnu godinu najviše je povećan priliv u registriranu nezaposlenost iz privatnih kućanstava sa zaposlenim osobljem (čak 47,5 %) i javne uprave (19,2 %; HZZ, 2002a).

Tablica 4.6. Struktura nezaposlenih prema djelatnosti prethodnog zaposlenja u 2000. i 2001. godini

Djelatnost	Zaposleni (%)	Nezaposleni
		2000		2001.		Indeks 2001/2000
		broj	%	broj	%
Poljoprivreda i šumarstvo Ribarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Opskrba el. energijom, plinom i vodom Građevinarstvo Trgovina na veliko i malo Hoteli i restorani Prijevoz, skladištenje i veze Financijsko posredovanje Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje Javna uprava i obrana, obavezno obrazovanje Obrazovanje Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Ostale društv, socijalne i osobne usl. djel. Privatna kućanstva sa zaposl. osobljem Izvanteritorijalne organizacije i tijela UKUPNO	12,2 0,3 0,4 20,4 1,8 6,6 13,8 5,7 7,4 2,3 5,3 8,6 5,7 5,8 3,6 0,2 0,0 100	12.150 497 1.078 72.586 1.252 28.312 52.277 38.721 11.606 3.110 12.647 6.418 5.688 6.886 12.310 7.391 489 273.418	4,4 0,2 0,4 26,5 0,5 10,4 19,1 14,2 4,2 1,1 4,6 2,3 2,1 2,5 4,5 2,7 0,2 100	12.103 529 995 75.717 1.289 28.506 55.112 41.900 11.487 3.028 12.653 7.652 6.045 6.755 13.151 10.902 470 288.294	4,2 0,2 0,3 26,3 0,4 9,9 19,1 14,5 4,0 1,1 4,4 2,7 2,1 2,3 4,6 3,8 0,2 100	99,6 106,4 92,3 104,3 103,0 100,7 105,4 108,2 99,0 97,4 100,0 119,2 106,3 98,1 106,8 147,5 96,1 .

Izvori: DZS, 2002d; HZZ, 2002a.

Slika 4.6: Struktura nezaposlenih i zaposlenih prema djelatnosti prethodnog zaposlenja (samo za nezaposlene s radnim iskustvom) (Izvor: HZZ, 2002a, DZS, 2002d)

Struktura nezaposlenih prema županijama
Prosječan broj nezaposlenih je 2001. godine bio najveći u Gradu Zagrebu gdje je bilo 51 045 nezaposlenih (tablica 4.7; HZZ, 2002i). Ipak, postotak nezaposlenih je u toj županiji najmanji (manje od 15 %), jer je broj aktivnih stanovnika (zbroj zaposlenih i nezaposlenih) ovdje vrlo velik (DZS, 2002b). To se vidi i iz odnosa udjela nezaposlenih i udjela aktivnih stanovnika po županijama, prikazanog na slici 4.7. Po broju nezaposlenih iza Grada Zagreba slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 48 640 nezaposlenih koja je po stopi nezaposlenosti na osmom mjestu s nešto iznad 30 posto nezaposlenih. Na trećem mjestu je Zadarska županija koja ima oko 35 posto nezaposlenih i na šestom je mjestu po stopi nezaposlenosti. Najmanji broj nezaposlenih ima Ličko-senjska županija koja se po postotku ubraja u županije sa srednje velikom nezaposlenošću. To je posljedica malog broja aktivnog stanovništva u toj županiji. Međimurska županija pripada županijama s najmanjom nezaposlenošću i po broju (7917) i po stopi nezaposlenosti (manje od 20 posto).

Slika 4.7: Nezaposleni i aktivno stanovništvo po županijama DZS, 2002b; HZZ, 2002i.(Izvor: DZS, 2002b, HZZ, 2002i)

Stope nezaposlenosti su najviše u Vukovarsko-srijemskoj, Šibenskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Relativno najmanje stope nezaposlenosti su u Gradu Zagrebu, Istarskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Tablica 4.7. Nezaposleni po županijama u 2001. i 2002. godini

Županija	Aktivno stanovništvo (%)	Nezaposleni
		2000		2001.		Indeks 2001/2000
		broj	%	broj	%
Zagrebačka Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Grad Zagreb UKUPNO	7,4 3,6 3,9 3,2 4,2 2,9 3,3 7,2 1,1 2,0 1,8 3,7 3,3 7,1 2,3 4,2 9,9 4,9 2,7 3,1 18,2 100	17.412 8.284 16.951 15.447 12.338 8.204 13.616 22.899 3.982 8.946 6.857 18.153 15.478 33.051 13.171 21.624 46.939 11.446 10.300 8.230 44.543 357.872	4,9 2,3 4,7 4,3 3,4 2,3 3,8 6,4 1,1 2,5 1,9 5,1 4,3 9,2 3,7 6,0 13,1 3,2 2,9 2,3 12,4 100	19.915 8702 19.919 16.283 12.201 8.634 14.039 23.007 4.173 9.917 7.340 18.747 15.994 35.158 13.989 23.118 48.640 11.105 10.354 7.917 51.045 380.197	5,2 2,3 5,2 4,3 3,2 2,3 3,7 6,1 1,1 2,6 1,9 4,9 4,2 9,2 3,7 6,1 12,8 2,9 2,7 2,1 13,4 100	114,4 105 117,5 105,4 98,9 105,2 103,1 100,5 104,8 110,9 107 103,3 103,3 106,4 106,2 106,9 103,6 97 100,5 96,2 114,6 106,2

Izvori: DZS, 2002b; HZZ, 2002i.

Struktura nezaposlenih prema stažu
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (prema DZS, 2001), najviše nezaposlenih nema nikakvog radnog iskustva (28 %; slika 4.3). Do jedne godine staža ima daljnjih 12 posto nezaposlenih. Oko 30 posto nezaposlenih ima od jedne do 10 godina staža, 16 posto od 10 do 20, a 13 posto nezaposlenih ima ima 20 i više godina staža.

Slika 4.8: Struktura nezaposlenih po radnom stažu (Izvor: HZZ, prema DZS, 2001)

Struktura nezaposlenih prema dužini čekanja na zaposlenje
Većina trenutno nezaposlenih čeka na zaposlenje manje od godine dana (48%; slika 4.4). Od toga, dvije trećine čeka na posao do šest mjeseci. Oko 20 posto nezaposlenih čeka na posao od jedne do dvije godine, 11 posto od dvije do tri godine, a 21 posto nezaposlenih čeka posao već više od tri godine (HZZ, prema DZS 2001).

Slika 4.9: Struktura nezaposlenih po duljini čekanja na zaposlenje (Izvor: HZZ, prema DZS, 2001)

Primanje novčane naknade
Samo mali broj nezaposlenih prima novčanu naknadu (slika 4.5). Dok je 1991. godine novčanu naknadu primalo čak 30 posto nezaposlenih, broj takvih odnosa naglo se smanjio tijekom rata (samo 10% 1993. godine), dok se posljednjih godina zadržava na oko 18 posto nezaposlenih (HZZ, prema DZS 2001).

Slika 4.10: Udio nezaposlenih osoba . primatelja novčane naknade, od 1991. do 2000. (Izvor: HZZ, prema DZS, 2001)

Nezaposlenost krajem 2002

U ljeto 2002. javile su se nade da se trend rasta broja nezaposlenih - prema administrativnim izvorima - zaustavlja, pa čak i da mijenja smjer. Prve naznake desile su se krajem srpnja 2002. kada je nakon deset godina zabilježen pad nezaposlenosti u odnosu na lipanj - iako samo za 0,6 posto. Do tada je bilo uobičajeno da "u srpnju evidentirana nezaposlenost počinje rasti zbog povećanog priliva u evidenciju Zavoda osoba koje su završile redovito školovanje" (HZZ, 2002d). Ipak, u odnosu na srpanj 2001. nezaposlenost je u srpnju 2002. porasla za 4,1 posto.

Trend je nastavljen u kolovozu 2002. godine, kada je u odnosu na srpanj zabilježen pad od 0,8 posto iako je petnaestogodišnji prosjek promjene nezaposlenosti od srpnja na kolovoz +0,3 posto. Kao najvjerojatniji razlog za ovakav produženi trend pada nezaposlenosti navedena je produžena turistička sezona (HZZ, 2002e). U rujnu 2002. godine podaci su bili još optimističniji: ne samo da je zabilježen pad nezaposlenosti u odnosu na kolovoz (za 1,0 %), nego je zabilježen i pad nezaposlenosti u odnosu na rujan 2001. godine (za 0,2 %; HZZ, 2002f). U listopadu 2002. godine nezaposlenost u odnosu na rujan ponovno je smanjena za 0,2 posto, a u odnosu na listopad 2001. godine za 2,2 posto (HZZ, 2002h).

Razlozi promjene broja nezaposlenih mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: (1) manji broj novoprijavljenih u evidenciju nezaposlenih i (2) povećan broj izlazaka iz evidencije nezaposlenih (prema HZZ, 2002f).

U listopadu 2002. godine bilo je 10,6 posto manje novoprijavljenih u evidenciju nezaposlenih u odnosu na rujan 2002. godine i 33,6 posto manje u odnosu na listopad 2001. godine. Dio ovog smanjenja rezultat je produžene turističke sezone - do listopada 2002. godine u evidenciju se vratilo samo 33 posto sezonskih radnika. Dio je međutim uzrokovan promjenom sustava. Prijava na Zavod više nije uvjet za dobivanje zdravstvenog osiguranja, pa HZZ pretpostavlja da se dio mladih više ne prijavljuje odmah nakon završetka školovanja (Crnković-Pozaić,2002; prema HINA, 2002). Nadalje, u skladu sa nedavno donešenim Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, 32/02.) u HZZ-u se od rujna 2002. godine vodi statistika nove kategorije osoba na tržištu rada, takozvanog tražitelja zaposlenja. To su osobe koje se mogu javiti Zavodu radi promjene zaposlenja, odnosno posredovanja, savjetovanja i informiranja, bez obveze redovnog javljanja. Potkraj listopada bilo je 4 827 tražitelja zaposlenja (prema HZZ, 2002h). Uglavnom su to mlade osobe srednje stručne spreme koje na ovaj način nemaju status nezaposlene osobe.

Kao jedan od mogućih uzroka povećanog broja izlazaka iz evidencije nezaposlenih navodio se porast broja zapošljavanja. Tako je u rujnu 2002. godine zamijećen znatan porast broja zaposlenih iz evidencije Zavoda - čak 53,9 posto više u odnosu na kolovoz, i 38,5 posto više u odnosu na rujan 2001. godine. Na žalost, ovaj se trend nije nastavio u listopadu kada je u odnosu na rujan došlo do pada od 30,6 posto, a u odnosu na listopad 2001. godine do pada od 28,8 posto (HZZ, 2002h). Mogući razlog je činjenica da je 2976 ili 18,6 posto svih zaposlenih u rujnu 2002. godine "nastalo" samo "uslijed povećane ažurnosti unosa putem kontrole zapošljavanja u mirovinskom osiguranju" (HZZ, 2002f). Drugi uzrok povećanog broja izlazaka iz evidencije nezaposlenih proizlazi iz promjene zakonskih odredbi. Novim Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, 32/02.) između ostalog su postroženi kriteriji evidentiranja nezaposlenih. Sada se nezaposlena osoba briše iz evidencije ukoliko se dva na mjeseca za redom nije prijavila na Zavod bez valjanog obrazloženja. U listopadu je osoba izbrisanih na taj načinosoba bilo čak 7741. Daljnje 1034 osobe su u tom mjesecu izbrisane zbog toga što nisu aktivno tražile posao i/ili nisu bile raspoložive za rad. U listopadu su ukupno izbrisane 11 022 osobe, odnosno 14,3 posto više nego u rujnu 2002. godine (HZZ, 2002h).

Zbog svega navedenog, vrlo je teško zaključiti koliko je zabilježeno smanjenje nezaposlenosti rezultat povećane gospodarske aktivnosti, odnosno povećanog broja radnih mjesta, a koliko posljedica promjena zakona i sustava. HZZ procjenjuje da je u rujnu 2002. godine oko 6615 nezaposlenih izašlo iz evidencije samo zbog zakonskih i sustavnih promjena. Kad se na temelju tog podatka korigiraju službene brojke o broju nezaposlenih u rujnu (slika 4.11 ), optimistične procjene o zaustavljanju pa čak i o promjeni trenda rasta nezaposlenosti pokazuju se najvjerojatnije preuranjenima.

Slika 4.11: Promjena broja nezaposlenih po mjesecima od 2000-2002 g. i procjena broja nezaposlenih u rujnu 2002. bez utjecaja zakonskih i sustavnih promjena (Izvor: HZZ, 2002f)