3.5. Jedna kroskulturalna usporedba posljedica nezaposlenosti

Ružica Branković

Posljedice nezaposlenosti ovise i o širem društvenom kontekstu. Usporedba tranzicijskih zemalja, u koje se ubraja i Hrvatska, s razvijenim zemljama Zapada za nas je posebno zanimljiva. Raširenost nezaposlenosti znatno je manja u razvijenim zemljama. Na primjer, najveću stopu nezaposlenosti ima Španjolska i ona iznosi 14,1 % dok među tranzicijskim zemljama najveću stopu nezaposlenosti ima Albanija i ona doseže 35 % - 40 % . Najmanju stopu nezaposlenosti među razvijenim zemljama ima Nizozemska (2,6 %), a među tranzicijskim zemljama Slovenija gdje stopa nezaposlenosti iznosi 7,1 %. U Hrvatskoj stopa nezaposlenosti iznosi 22 % što je, u odnosu na raširenost nezaposlenosti u ostalim tranzicijskim zemljama, vrlo visoko.

D. Gallie i suradnici (2001) uspoređivali su nezaposlene u Velikoj Britaniji, Slovačkoj, Češkoj Republici i Bugarskoj u financijskom stresu, socijalnoj potpori i psihološkom stresu. Financijski stres ili zabrinutost zbog nedostatka novca operacionalizirali su pitanjem "Koliko često ste zabrinuti zbog nedostatka novca?", a odgovori ispitanika rangirani su od "gotovo uvijek" do "gotovo nikad". Socijalna potpora operacionalizirana je pitanjima "Možete li se obratiti nekom za pomoć: a) kada ste depresivni, b) kod traženja posla c) kada trebate posuditi novac?". Psihološki stres operacionaliziran je Upitnikom općeg zdravlja (General Health Questionnaire) koji sadrži 12 čestica i mjeri psihološko zdravlje, simptome poput nemogućnosti koncentracije, nesanice, gubitak samopouzdanja i osjećaj vlastite bezvrijednosti. Ovo istraživanje nam je zanimljivo budući da su Češka Republika, Slovačka i Bugarska zemlje u razvoju poput Hrvatske. Istraživanje je provedeno radi usporedbe utjecaja nezaposlenosti u zemljama kod kojih je socijalna potpora nezaposlenima tek u razvoju a i opća socioekonomska situacija je lošija. Nezaposlenost je, kako je već spomenuto, vrlo velika, a institucionalna potpora za nezaposlene tek se razvija. Opravdano je zaključiti da je stanje u Hrvatskoj slično. Novčana naknada od strane države traje relativno kratko. U Bugarskoj ona varira između 6 i 20 mjeseci, ovisno o tome koliki je dotadašnji radni staž nezaposlenog. U Češkoj Republici i Slovačkoj novčana pomoć se isplaćuje svega 6 mjeseci, dok u Velikoj Britaniji nezaposleni novčanu pomoć primaju sve vrijeme nezaposlenosti pod uvjetom da imaju dokaze o aktivnom traženju posla.

Ispitanici su odabrani na temelju podataka ureda za nezaposlene o osobama koje primaju državnu novčanu pomoć, a uzorci su formirani slučajnim odabirom. Veličina uzorka u Velikoj Britaniji bila je 3869 osoba; u Bugarskoj - 2202; u Češkoj Republici - 2009; i u Slovačkoj - 1001 ispitanik. Dobiveni podaci ukazuju na to da je financijski stres, to jest zabrinutost zbog nedostatka novca, najizraženiji kod bugarskih ispitanika te da raste s trajanjem nezaposlenosti. Druga po redu je Velika Britanija, ali ovdje nije pronađen porast s trajanjem nezaposlenosti. Kod Češke i Slovačke je financijski stres najmanje izražen i ne raste u toku trajanja nezaposlenosti. Razlike između zaposlenih i nezaposlenih najveće su u Velikoj Britaniji.

Socijalna potpora u zemljama s nižim životnim standardom i tamo gdje je nezaposlenost jako raširena relativno je mala što je najviše izraženo u Bugarskoj, a najmanje u Velikoj Britaniji. Zbog velikog financijskog stresa i male socijalne potpore i psihološki stres zbog nezaposlenosti je najizraženiji u Bugarskoj, a najmanje u Velikoj Britaniji. Utvrđeno je da je siromaštvo kao posljedica nezaposlenosti posebno izraženo kada je "glava" kuće nezaposlena. To posebno vrijedi za urbane sredine, dok je u ruralnim mjestima inferiorni socioekonomski status manje povezan s nezaposlenošću i s tim tko je u domaćinstvu nezaposlen. Nezaposlenost raste sa smanjenjem razine edukacije, a nezaposlenost više pogađa manja mjesta nego velike gradove.